Ljetovanje na Krapnju, 2019.g.-nastavak

I tako, dok se još 2017 pisao na portalima  Zaboravljeni biser Mediterana stoji u ladicama šibenskog gradonačelnika  već 2018 su bili naslovi Krapanj će pojesti samog sebe, tu slike govore više od riječi na linku:

https://www.7dnevno.hr/izdvajanja/top/foto-krapanj-ce-pojesti-samog-sebe-tu-slike-govore-vise-od-rijeci/
Potom su  se počeli pozivati 2019 godine  svi na proljetnu akciju čišćenja kopna, podmorja i otoka na internetskim stranicama:

https://www.sibenik.in/zupanija/novo-ruho-brodarice-i-krapnja-pred-sezonu-velika-svibanjska-akcija-ciscenja-okolisa/39923.htms

 tada kao da se dogodilo čudo i pojavili su se dobri ljudi sa kopna došavši kao turisti iz susjedne nam zemlje Slovenije u lijepi hotel na više dana i odmah su se priključili radnim akcijama čišćenja.

Trebalo je i podmorje očistit od građevinskog materijala koji su "pametnjakovići" bacali u more godinama a već drugi dan tamo dolazili loviti ribe. Isti gosti organizirali su sadnju trajnica i jednogodišnjih biljaka. I tako nastavili opet na jesen sa čišćenjem otoka i podmorja. S obzirom na preveliki broj mačaka koje su lutale otokom u potrazi za hranom, vrijedna gospođa iz Slovenije izdvojila je svoju ušteđevinu, što joj je ostalo nakon kupnje kućice, i dala sterilizirati mačke. Vrijedno ih je hranila i brinula da uvijek imaju dovoljno i kad nje nema na otoku. Otvorio bi se i kafić sa mačkama za ljubitelje maca u budućnosti.

                                        slike preuzete sa:sibenska.slobodna dalmacija
Jedino na linku u nastavku sam našla par riječi i slika spomenutih turista dobročinitelja.

https://mok.hr/vijesti/item/27327-foto-ko-ovo-more-platit-jesenja-nirvana-na-otoku-krapnju

                                           slika sa: sibenski portal rtl

U društvu dragih turista iz Slovenije znali su u Mjesnom odboru kakve su njihove namjere, obnoviti otok u više područja. Razrušena crkva od koje su ostale samo zidine, uredio bi se etno muzej sa starinama. Krajem 2018 godine Projektom je obuhvaćeno uređenje šetnice ukupne dužine 1.320 metara, i dječjeg igrališta. Otok je  u statusu zaštićenih u cijelosti kao kulturno-povijesna baština. 

Naravno pristupilo bi se i konačnom uređenju plaže uz šetnicu. Plaža bi trebala dobiti drvene ležaljke i svega nekoliko kioska sa pićem i hranom. 

                                          slika preuzeta sa: m.sibenik.in
Do sada su  izbetonirali šetnicu na lokalnom nivou, dovezli koševe i navezli hrpe šljunka. Postoji i prostor u kojem je nekad bio supermarket uz samo more u luci. S obzirom da je u privatnom vlasništvu, vjerujem kako će se konačno i taj prostor oživjeti. Bilo je i nekih zanimljivih prijedloga da se društveni dom oživi sa nekom postavom knjiga i bude uvijek otvoren za javnost. I još se pričalo o otvorenju nekog dječjeg prostora gdje bi se čuvala djeca dok su roditelji u nekim svojim solo obavezama.

Najveće pitanje je parkirališta za automobile o kojem se piše na linku:

https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/sibenik/clanak/id/563463/sto-ce-biti-s-krapnjom-jedan-od-najmanjih-i-najnizih-naseljenih-otoka-na-svijetu-prekrit-ce-more-zajedno-s-kucama-od-kojih-je-rijetko-koja-legalna

Naime, mještani, vikendaši i turisti snalaze se na sve moguće načine sa ostavljanjem svoga auta na kopnu. Najčešće ih zateknu kazne za parkiranje, ogrebani auto, stoga je ipak najsigurnije ostavit auto na privatno ograđenom parkingu uz cijenu i do 50 kn dnevno. E sad se javljaju neki koji misle da treba navesti zemlju u more u jednom djelu od kopa do otoka kako bi auti mogli bar parkirati na planiranom parkiralištu na sjeveru otoka. Mislim da znamo što će se tada dogodili čim jedan auto prijeđe prijeko. Neće više biti onih "karoca" na koje se natrpaju koferi i guraju po kamenim ulicama.

Mnogo se kuća prodaje na tako malom otoku na kojem se zapravo niti ne zna koliko ih je točno. Cijene su jako različite, za ruševne od 40-tak tisuća Eura do 250 tisuća Eura za kuću tik uz more. Voda i struja jesu na otoku a kopanje za kanalizaciju je u planu u rujnu 2020. Nadam se da razlog za prodaju nije zbog globalnog zatopljenja i podizanja razine mora.

To je možda jedini otok koji nisu ni Turci uspjeli osvojiti dok su haračili Europom davnih stoljeća. A ako se i za 50, 100 godina to dogodi imat ćemo novu Veneciju.

 Ima  na otoku priličan broj ljudi u mirovini koji su na otok doselili iz velikih gradova kao Splita, Šibenika, Siska i jako su zadovoljni. Pričajući sa njima čovjek poželi isto, jer mi neki  još nismo bili u siječnju i veljači kad su vjetrovi najjači.

Ima tu mjesta za ronjenje. Ne samo riba, školjki, hobotnica i ježinaca već i istraživanje potonulih brodova.

Zona otoka Krapanj obuhvaća više  kulturnih dobra:

- Novovjekovni brodolom N=43°39' 48" E=15°52'48" Z-234

- Antički brodolom N=43°39'21" E=15°54'21" Z-239

- Antički brodolom N=43°40'39" E=15°52'31" Z-242

Vjerski napredak. Samostan i župa svetoga Križa su stoljećima na otoku. U kampu samostana održavaju se duhovne obnove za branitelje i obitelji. Obilježavaju se svi blagdani a  blagdan Gospe od Anđela u župi se slavi zavjetnom procesijom i blagoslovom brodova. Krapljanke sudjeluju u narodnim nošnjama jer njeguju svoju kulturu i vjeru kroz kulturno umjetnička društva. Nakon ophodnje obalom otoka Gospin kip se unosi na brod pa se procesija nastavljena plovidbom oko otoka. Ja osobno sam to do sad vidjela samo u talijanskim ili španjolskim filmovima.

 Bilo bi tu posla za svakoga ponešto, one koji naravno žele raditi.

Bit će veliko iznenađenje vidjeti što će se postići sredstvima iz EU.

Živi bili pa vidjeli, rekli bi stari ljudi.

Sretna sam što sam imala priliku doći na otok, upoznati ljude i zahvalna sam svojoj prijateljici Jasminki koja me pozvala tako da i ovu priču želim posvetiti njoj kao zahvalu.

 Sanna