Jaslice i pšenica

Međugorske jaslice

Jaslice su prikaz Isusova rođenja pomoću figurica i pejsažnih kulisa. Postavljuju se u crkvama i domovima u božićno vrijeme. Jaslice se sastoje od pomičnih i nepomičnih figurica, kojima se prikazuje Isusovo rođenje. Središte je dijete Isus, koji leži na slami, a uza njega su i majka Marija i sv. Josip, zatim životinje: magarac, vol i druge te anđeli i pastiri. Iza figurica su pejsažni motivi, koji dočaravaju Betlehem u doba Isusova rođenja. Prve jaslice su bile one u Betlehemu. Postoje dokazi, da su kršćani već u 3. stoljeću štovali mjesto Isusova rođenja u Betlehemu. Majka rimskog cara Konstantina, carica Jelena dala je sagraditi baziliku nad mjestom špilje u kojoj se Isus rodio. Relikvije betlehemskih jaslica čuvaju se u rimskoj bazilici Santa Maria Maggiore. U podzemnoj kapelici u obliku betlehemske špilje, čuvaju se ostaci Isusovih jaslica. Prve je jaslice napravio sveti Franjo Asiški, 1223. godine u prirodnoj veličini. Slavio je polnoćku sa svojom subraćom u šumskoj špilji kod Greccia blizu Assisija. Jasle sa slamom bile su kraj oltara. Privezao je magarca i konja. Franjo je govorio, nije služio misu, jer nije bio svećenik, već đakon. Prema legendi, kod podizanja, ukazalo se dijete Isus. Jaslice kakve danas poznajemo nastale su u 16. stoljeću. Isusovci su promicali postavljanje jaslice. Prve moderne jaslice postavili su u svom kolegiju u portugalskom gradu Coimbri, a prve crkvene jaslice isusovci su postavili u Pragu. Nakon toga, jaslice su širili i franjevci, dominikanci, augustinci i drugi. Početkom 17. stoljeća, jaslice su se pojavile u našim krajevima. Najstarije hrvatske jaslice iz toga vremena, čuvaju se na otočiću Košljunu kraj Krka.
BOŽIĆNA PŠENICA
Jedan običaj koji se sačuvao do danas jest običaj sijanja božićne pšenice kao simbola obnove života i plodno-sti. Zanimljivo je da ovog običaja nema u protestantskim zajedni-cama i velikom dijelu Europe pa je uz Portugal i južnu Italiju, on vezan još samo za hrvatsko podneblje. Do Božića pšenica lijepo naraste u posudi ispunjenoj vodom, te ukrašava božićni stol, dok tijekom božićnog vremena stoji pod borom, uz jaslice ili u kutu sobe. Da bi izgledala lijepo, pšenica se podrezuje i ovije crvenom trakom ili hrvatskom trobojnicom, a u nekim se krajevima posred pšenice stavi jabuka te svijeće. Nakon Božića pšenica se daje pticama jer se ništa iz tog svetog doba ne smije baciti.