30.4.09

Albert Einstein i Bog



Na sveučilištu u Berlinu profesor je izazivao studente pitanjem...
... početak dvadesetoga stoljeća ...

Je li Bog stvorio sve što postoji?

Jedan je student hrabro odgovorio: Da, stvorio je!


Bog je sve stvorio?,
upitao je profesor ponovo. Da, profesore, odgovorio je student.


Profesor reče: Ako je Bog stvorio sve, onda je stvorio i zlo. A sudeći prema pravilu - da naša djela govore tko smo mi - Bog je zao.


Student je zašutio. Profesor je bio jako zadovoljan sobom, i hvalio se studentima kako je još jednom dokazao da je kršćanstvo samo mit.

Jedan je drugi student podigao ruku i rekao: Mogu li ja vas nešto pitati, profesore? Naravno, odgovorio je ovaj. Student je ustao i rekao: “Profesore, postoji li hladnoća? “ “Kakvo je to pitanje? Naravno da postoji. Tebi nikada nije bilo hladno?” odgovorio je profesor. Mladić je odgovorio: Činjenica je da hladnoća ne postoji. Prema zakonu fizike, ono što mi smatramo hladnoćom je zapravo nedostatak topline. Predmeti ili živa bića se mogu proučavati kad imaju ili prenose energiju, a toplina je ono što čini da tijelo ili materija prenose energiju. Apsolutna nula je potpuna odsutnost topline, materija postaje inertna i nesposobna za bilo kakvu reakciju. Hladnoća ne postoji, mi smo stvorili tu riječ da opišemo kako se osjećamo kad nemamo topline. Student je nastavio: Profesore, postoji li tama? Profesor je odgovorio: Naravno da postoji! Student odvrati: Ne, profesore, tama ne postoji. Tama je zapravo nedostatak svjetla. Svjetlo možemo proučavati, ali tamu ne. Zapravo, možemo koristiti Newtonovu prizmu da razbijemo bijelo svjetlo i proučimo različite valne dužine boja. Ne možemo izmjeriti mrak. Jednostavna zraka svjetla može se probiti u svijet tame i osvijetliti ga. Kako možete znati koliko je određeni prostor taman? Ono što možete izmjeriti je količina svjetla koje je prisutno. Tama je izraz koji čovjek koristi da bi pokazao što se događa kad svjetlo nije prisutno! Konačno, mladi je čovjek upitao: Profesore, postoji li zlo? Iznerviran profesor je odgovorio: Postoji. Vidimo ga svaki dan u primjerima čovjekovog nehumanog ponašanja. U kriminalu i nasilju. Na to je student odgovorio: Zlo ne postoji, profesore. Ili barem, ne postoji samo za sebe. To je kao tama i hladnoća riječ koju je čovjek stvorio da bi opisao odsutnost Boga. Bog nije stvorio zlo. Zlo nije kao vjera, ili ljubav koje postoje kao što postoje svjetlo i toplina. Zlo je ono što nastaje kad čovjek nema Božje ljubavi u svom srcu. Profesor je šutke sjeo... Mladić se zvao Albert Einstein!
http://split.hbk.hr/katehetski

24.4.09

40 savjeta


Možeš li pronači Isusa ?


1.- Prošeći svaki dan najmanje 10 do 30 minuta s osmjehom.
2.- Svaki dan sjedni mirno najmanje 10-tak minuta – čak i u izolaciji ako je neophodno .
3.- Čim ustaneš ujutro reci: “Hvala Ti Bože za još jedan dan. Danas bih, uz tvoju pomoć, željela…”
4.- Stekni naviku slušanja kvalitetne muzike. To ti je duhovna hrana.
5.- Živi tri E: Energija, Entuzijazam i Empatija.
6.- Igraj se češće nego što si se igrala lani.
7.- Pročitaj više knjiga nego što si lani.
8.- Baci pogled u nebo, barem jednom dnevno i divi se ljepoti koja nas okružuje.
9.- Sanjaj više budna.

10.- Jedi više hrane s drveta ili biljaka, a manje one umjetno proizvedene.
11.- Jedi bobice i lješnjake. Pij zeleni čaj, puno vode i čašu vina svakodnevno; nazdravi nečem prekrasnom u životu i, ako je moguće, učini to s voljenom osobom.
12.- Pokušaj nasmijati najmanje troje ljudi dnevno.
13.- Nemoj provoditi svoje dragocjeno vrijeme u ogovoranju, stvarima iz prošlosti, negativnim mislima ili stvarima koje su izvan tvoje kontrole. Bolje je uložiti energiju u pozitivnu stvarnost. 14.- Život je škola i ovdje smo da bi učili. Problemi su lekcije koje dolaze i odlaze; ono što iz njih naučimo služit će nam do kraja života. Bog ne stvara životne nevolje. Sam ih odabireš kako bi ti pomogle u usavršavanju.
15.- Pojedi doručak kao kralj, ručak kao princ, a večeru kao prosjak.
16.- Izbaci sve nepotrebno iz kuće, auta i ureda. Dopusti ulaz pozitivnoj energiji.
17.- Nasmiješi se i smij glasno češće.
18.- Nemoj propusti priliku zagrliti prijatelja.
19.- Život je prekratak da bi ga proveo mrzeći nekoga.
20.- Nemoj se uzimati preozbiljno. Ni drugi te tako ne gledaju.
21.- Nije neophodno biti uvijek u pravu. Ponekad je bolje biti pristojan nego povrijediti nečiju dušu.
22.- Pomiri se s prošlošću, da ti ne uništi sadašnjost.
23.- Ne uspoređuj svoj život s drugima. Ti uopće ne znaš kakvim su putevima oni putovali kroz svoje živote.
24.- Nitko nije odgovoran za tvoju sreću, osim tebe!
25.- Dobro upamti da nemamo kontrolu nad onim što nam se događa, osim nad onim što sami činimo.
26.- Nauči nešto novo svaki dan.
27.- Ono što drugi misle o nama nije pod našom kontrolom.
28.- Cijeni svoje tijelo, i svu njegovu ljepotu. 29.- Bez obzira je li stanje loše ili dobro, promijenit će se.
30.- Posao neće brinuti o tebi kad se razboliš. Prijatelji hoće.
31.- Odbaci sve što nije korisno, zabavno, ili lijepo.
32.- Ne gubi vrijeme. Već imamo sve što nam treba. 33.- Najbolje tek dolazi.
34.- Ništa nije važno kao sjedenje, stajanje, oblačenje, i pomaganje drugima.
35.- Želim vam fantastičan seks, uvijek u harmoniji s onim drugim.
36.- Javi se svojoj obitelji i reci “Bok, mislila sam na vas”.
37.- Svaki dan prije spavanja reci: Bože, zahvalna sam ti na ______________. Danas sam uspjela u _____________________.
38.- Zapamti da imamo previše dobra da bi bili u stresu.

39.- Uživaj u putovanju. Samo je jedan put k uspjehu.
40.- Život je dar. Cijeni ga najviše što možeš.

Želim ti prekrasno putovanje, dragi moj prijatelju!

20.4.09

Duhovni program vlč. Zlatka Suca



Duhovni program vlč. Zlatka Suca

Mali Lošinj, Ćunski 13.-15. veljače 2009.god.
- program je interdisciplinaran, sudjeluje i dr. spec. psihijatar i
dr. spec. pedijatar


Krunica Božanskog milosrđa.
Nemojte mi molim vas zamjeriti metodologiju mog govora. Ako povisim
ton, nemojte mi zamjeriti. Ako mi i zamjeriš, pitaj se što te tu
vrijeđa? Da li ton ili istina.

Slušajte me vrlo kritički. Imate pravo misliti, pitati i tražiti
odgovore. Ono što vam govorim, pustite neka se kisa u vama, neka bubri
. .

Ti si ti. Sa svim svojim grijesima, teretima, ovisnostima,
navezanostima, manama. Da sada umreš ništa se ne bi promijenilo po
pitanju tebe samog. Onakav kakav si sada bio bi u vječnosti. Jedino,
igra se drukčija igra. Dosad smo igrali šah a odsada igramo monopol.
Mijenjaju se i pravila igre. Druga su pravila, ali suigrači ostaju
isti. Ostaješ ti i Bog, ti i Istina, ti i Ljubav.



Primjer. Jedan čovjek, kroner, alkoholičar, koji je doživio iskustvo
kliničke smrti.
Udario me je auto, bio sam mrtav pijan, i promatrao sam sve "od gore".
Duša mi se odvojila od tijela i poša je gore . . .Promatrao sam ljude
koji su mi prišli, pipali su mi bilo, tražili su dokumente po mojim
džepovima . . .Odjednom je stigla Hitna pomoć . . Našao sam se u
krevetu . . Promatram liječnike koji me pokušavaju oživjeti . . Jedan
elektrošok, drugi elektrošok, i treći kada sam se probudio!

I vlč. Zlatko znate što je najzanimljivije? Cijelo to vrijeme dok sam
bio "gore", ja se nisam pitao gdje je Bog, kakav će biti naš susret,
kada ću vidjeti nebo? Ja sam se samo pitao gdje je alkohol, kako do
boce? Kako popiti gutljaj alkohola?

I eto vam pakla. Ne morate ga izmišljati. Kraljevstvo je Božje među
vama. Nekome je život na zemlji raj, nekome čistilište, nekome pakao.
Ovisi čemu si povjerovao. Sve ostaje isto kad umrete. Nosite sa sobom
vaše ovisnosti, grijehe, terete . . .

Nije nimalo svejedno u kakvom si okruženju rastao. Jesi li bio
zlostavlja, fizički ili psihički? Jesu li te vrijeđali? Jesu li te
ponižavali? Jesu li te tukli? Vikali na tebe? Jesi li iskompleksiran?

Jesi li možda janje čija je vuna zapela za žicu? Gdje si zapeo? Što
te je zablokiralo? Što te je sputalo i nemaš radost i slobodu u sebi?
Da li si sretan?

Možda si janje koje se uspjelo istrgnuti iz žice, ali je u vuni ostalo
bodlji koje sada treba nježno izvaditi van.

Primjer iz Evanđelja (Mk 6, 35) Prvo umnažanje kruha.

Isus kaže učenicima: "Dajte im vi jesti!"

Da vi, što vi nudite jedni drugima? Što danas roditelji nude djeci?
Muž i žena jedno drugome? Prijatelji međusobno?

Samoća.

Želim da osjetiš samoću. U samoći Bog progovara. Zašto ljudi ne vole
samoću? Jer kad si sam, iz tebe izlaze tvoje frustracije, tvoji
strahovi, boli, požude, ono što te tišti, ono što te sapinje.

Ako nisi sam u srcu sretan, ako su ti za sreću potrebni ljudi, nečije
mišljenje, tada si jako bolestan čovjek a da možda nisi ni svjestan.



Čitali smo Evanđelje, čitamo, čujemo se ali se ne slušamo. Kakvi su
nam prijemnici srca? Kakvi su nam prijemnici srca za Božju riječ, za
bližnjega? Ljudi čuju ono što nose u sebi.

Kod čitanja Evanđelja ljudi čuju ono što nose u sebi.

Rak.

Bio sam u Chicagu prije 7 god. na Institutu za istraživanje raka.
Pitao sam specijalistu što je rak? Koji su uzroci raka? Rak je kada se
stanice poremete, nastane disharmonija u organizmu . . Uzroci:

1. Grižnja
2. Stres
3. Kemikalije, radijacija



Evo, i medicina potvrđuje duhovni uzrok. Što to čovjeka grize? Što te
jede iznutra?

Ljudi, hranite se nezdravo. Pijete previše. Imamo sve šire ceste, a
sve uže vidike.

Bog vam je oprostio kada ste se ispovijedali, kada ste se pokajali,
ali neki nisu sami sebi oprostili. Ne mogu si oprostiti. Neki grijeh
iz prošlosti još ih grize i stalno ga ponavljaju na Ispovijedi. Neke
majke godinama iznova ispovijedaju da su napravile abortus. Ljudi se s
takvom sumnjom i nevjerom ubijaju, nisu ni svjesni kako se tiho
ubijaju, mnogi od vas su autodestruktivni, ne vole same sebe, mnogi
sami sebe i mrze.

Osjetim tko je doista dostojan za pričest, tko nije. Ali ja sam kao
svećenik dužan svakome dati pričest. Nekome je na blagoslov nekome na
prokletstvo.
Pjevali smo pjesmu herojima kornatske tragedije - "Pada noć"

Što je vjera?

Vjera je nesigurnost. Ne sigurnost. Sigurnost je uvjerenje a to je
različito od vjere.

Primjer Marije kada je rekla Anđelu Gabrijelu: "Neka mi bude". S tim
riječima ona si je potpisala smrtnu presudu. U ono vrijeme ostati
trudna bez muža značilo je da će te kamenovati. I Josip je posumnjao.
Htio ju je napustiti. I bog je morao u snu intervenirati da ju ne
otpusti jer nosi Sina Božjega.


Vjera je traženje, ne nalaženje.


Vjera je otvorenost! Otvorenost za novo. Biti otvoren poticajima duha
. . Boga ne možete staviti u epruvetu.

Postoje različiti putovi do Boga. Tri (3) su izvora:

1. Isus, Duh Sveti, Majka Božja, neki svetac, anđeli . .
2. Čovjek
3. Priroda, znanost . .

Život bez vjere je nemoguć. I ateisti vjeruju. I oni vjeruju u nešto.
Vjeruju u ispravnost svoga auta, vjeruju da će sretno stići na posao,
vjeruju da će se ujutro probuditi, da će sutra popiti kavu . . . Ali,
vjerovati da će dijete - invalid ozdraviti, e to je već nadnaravni
pristup vjeri.

Komunizam - idolopoklonstvo. Njihova vjera je izmislila Goli otok.
Tito je bio veliki vjernik, Hitler također, oni su čvrsto vjerovali u
svoje ideje.

Voljeti svjesno (npr. djecu) - voljeti nesvjesno (npr. Boga)

Vjerovati svjesno - vjerovati nesvjesno

Činiti svjesno - činiti nesvjesno

Kad vidiš očigledno djelovanje Boga, vidiš da je netko čudesno
ozdravio, vidiš da se netko čudesno promijenio, i zbog svoje oholosti
zaniječeš da je to djelo Božje, tada je to grijeh protiv Duha Svetoga.
Niječeš zapravo postojanje Boga.

Primjer iz Evanđelja. (Mk 6, 6) Isus se u Nazaretu čudio nevjeri
naroda. Nije mogao u Nazaretu činiti čuda jer ljudi nisu imali vjere.
I vidjeli su ozdravljenja ali svejedno nisu vjerovali . .

Primjer iz Evanđelja. (Mk 7, 24) Žena Kananejka - Isusov grubi
odgovor. To je bila žena koja nije bila izraelka, nije bila Isusove
nacionalnosti. Zašto je Isus na prvi čas bio suzdržan da joj pomogne?
Htio ju je isprovocirati. Htio je iskušati njezinu vjeru. Kvantum
vjere mora biti zadovoljen, minimum vjere mora izaći iz nas, potrebno
je da i mi vjerujemo da bi se dogodilo čudo i ozdravljenje.

Primjer iz Evanđelja (Mt 8, 5) Stotnik i njegov sluga. Stotnik je bio
veleposjednik, ekonomski i politički jaka osoba. " . . samo reci riječ
i ozdravit će sluga moj . .". Isus mu odgovara: "Velika je vjera
tvoja". Sluga nije znao gdje je stotnik, nije znao da je išao kod
Isusa. Sluga nije vjerovao ali stotnik je. Ako nemaš ti vjeru, ima
netko drugi umjesto tebe i dogodit će se . . .

Dat ću vam hranu ali si apetit morate sami izmoliti. Dat ću vam
koncentrat, a sami ga razvodnite kako želite . . .

Govor dr. med.spec. psihijatar

"Kad se dovedemo u sklad, ravnotežu, prestajemo projicirate na druge
ono što sami u sebi nosimo: krivnju, osudu, kritiku, ljubomoru . . ."

Govor dr. med.spec. pedijatar

"Život počinje od začeća. Od začeća dijete osjeti je li željeno ili
nije, je li ljubljeno ili nije. Djeca koja nisu osjetila ljubav u
prenatalnom razdoblju u pubertetu postanu frustrirana, promiskuitetna,
sklona porocima, ovisnostima . .

Ljubav kojom smo ljubljeni u djetinjstvu, ona nas određuje. Nije
svejedno ako su nas vrijeđali, proklinjali, ušutkivali . . .

Oči su ogledalo duše - Roditelji, gledajte svoju djecu u oči, tada
djetetova duša titra i stvara osjećaj sigurnosti oko sebe.

Roditelji koji imaju dijete-invalida, osjetili su neizmjernu ljubav
davanja i žrtve, stekli su bogatstvo duše

Istraživanje pokazalo zanimljivost: Sestre koje su radile kao
medicinske sestre primijetile su da bebe nedonoščad koja su umirala u
bolnici, imaju uplašen izraz lica, promatrale su kako se grčevito bore
za zrak, za život u umiru s nemirom. Tada su počele krstiti istu
skupinu bebica i opazile su čudesnu razliku, bebice koje su bile
krštene prije smrti umirale su blaženije i blagoslovljeno s mirnim izrazom lica."
Oprezno sa željama! Pazi što išteš od Boga. Ako moliš za nešto što se
kosi s voljom Božjom i bi ti dano/dopušteno, nemoj se onda žaliti ako
ti bude gore od prvoga.

Pr. Majka imala kćer koja je bila na samrti. Nikako nije mogla
prihvatiti gubitak kćeri, silno se zauzela za njezino ozdravljenje. I
kćer je ozdravila. Nedugo nakon toga kćer se odala neurednom načinu
života tako da je osramotila cijelu obitelj i majka se pokajala jer je
rekla da je bilo bolje da je onda umrla . . . Ne znamo što je bolje za
nas . .

Primjer mudrog starca. Ispričao sam ga kada sam gostovao kod Mirjane Hrge.

Mudri starac imao konja . . konj pobjegne i selo kaže: Ajme nesreća .
. , a mudri starac: Sreća ili nesreća, a tko to zna?

Vrati se konj s krdom drugih konja!! Selo kaže: Ajme sreeća! A mudri
starac: Sreća/nesreća, a tko to zna?

Sin jedinac išao pripitomiti jednog od konja i padne! Selo kaže:
Neeesreća . . , a mudri starac: Nesreća/sreća, a tko to zna?

Zaratilo se te su regrutirali sve sposobne i zdrave dečke a sina od
mudrog starca poštedjeli . .Selo kaže: Sreeeća . . . a mudri starac:
Sreća/nesreća, a tko to zna?

Molitva.

Postoje tri (3) vrste molitve:

1. Verbalna
2. Meditativna
3. Kontemplativna

Djeca su po rođenju pravi molitelji, ponekad pravi mistici, a mi
odrasli ih učimo kako moliti i to često na pogrešan način. Mnogi ne
znaju moliti.

Primjer. Hodanje. Da bi naučio hodati trebaš izudarati koljena. Hodamo
kako su nas naučili. Da su nas naučili hodati četveronoške hodali bi
četveronoške i mislili bi kako je to ispravan hod. Tako je is molitvom
. .
Uzet ćemo primjer: Znak križa.

1. prekrižit ćemo se kako se inače križamo, kako se velika većina
ljudi križa.Prekrižili se i izgovorili u ime Oca i Sina . . .. -
verbalan način
2. Sada ćemo maknuti sve što nam smeta. Maknite sa sebe torbe, jakne .
. Udobno se smjestite ..., zatvorite oči (zatvaranjem očiju mehaničkim
putem odvojili smo se od materijalnog svijeta za 40% . Polako učini
znak križa na način da si svjestan ruke, čela prsiju i svetog imena
kojeg izgovaraš. Posvijesti si da se križaš u ime Onoga koji je sve
stvorio, koji daje život svakom stvorenju, čije ime daje da tvoje srce
kuca i čije ime daje da ti krv teče organizmom . . Slušaj se dok se
križaš, slušaj izgovor imena Otac, Sin, Duh Sveti. Riječi imaju moć.
Pazi kako izgovaraš sveto ime Boga; neke religije zabranjuju
izgovaranje imena Bog. Kad je Mojsije pitao Boga kako mu je ime, Bog
je odgovorio: Ne pitaj me za ime jer je sveto . . , tek u osobi Isusa
Krista Bog je objavio svoje ime. - meditativan način križanja
3. zamislite sada invalidnu osobu, koja nema ruke, nijema je, gluha i
umobolna. Kako će se ona prekrižiti? Da li je za molitvu potreban
pokret? Nije. Da li je potreban glas? Nije. Da li je potreban razum?
Nije.

Potrebno je srce.Samo srce. Posvijesti si da imaš ruku. Imam ruku.
Posvijesti si da imaš čelo. Imam čelo. Posvijesti si . . . i u srcu
učini znak križa, bez pokreta, bez riječi . . - kontemplativan način

Znanstvenici su otkrili da u mozgu postoji centar za duhovnost. Ne
religiju, već duhovnost. Ne treba nam
religija, treba nam srce koje ljubi . . .
Meditacija

Udobno se smjesti i opusti. Zatvori oči, posvijesti si ruke, noge . .
. Osjeti disanje, hladan zrak ulazi, topao

Zrak izlazi . . Zamisli se u Isusovom vremenu prije 2009.godina . .

Nalaziš e na Golgoti ispred križa . . .klečiš između Marije i Ivana i
promatraš . . .promatraš svoga Isusa . . gledaš mu lice . . .gledaš
mu izraz lica . . .što vidiš na Njegovom licu? . . .vidiš mir . . .
Gledaj svoga Isusa, gledaj ga ravno u oči . . . I slušaj Njegove
posljednje riječi . . . (tvoje ime) Evo ti Majke . . .

(tvoje ime) žedan sam . . . Bože moj zašto si me ostavio . . .
Isusa skidaju s križa . . Gledaš kako ga skidaju s križa . . . vade mu
klin iz desnog zapešća . . . iz lijevog zapešća . . . . i nose Ga . .
. nose Ga . . . tebi u krilo . . . Zagrli svoga Isusa . . Zagrli Ga .
. čvrsto Ga stisni . . . i poljubi . . .poljubi Ga . . . .

Sada je uskrsnuo! Uskrsnuo je. . . sada je sve novo . . .i reci Mu .
. .Uskrsli Isuse sada Ti poljubi mene . . . poljubi moje rane . . moje
boli . . .moje strahove . . .moje komplekse . . .moju nevjeru . . .
Poljubi moje bližnje . . . moje pokojne . . . ljubi ih . . . .Amen

Popodnevni zadatak.

Dobro se najesti i odspavati. Otići zatim u prirodu i osluškivati . .
Možda će galeb preletjeti . . možda će neka pčelica zazujati . .
.možda će se Bog objaviti . .


Kontemplativna molitva



U Evanđelju je zapisano da bez prestanka molimo. Po kontemplativnoj
molitvi se događaju velike promjene, kao što je trava zelenija iz dana
u dan i dođe proljeće, tako se po kontemplativnoj molitvi događaju
velike promjene u nama. Rasteš . . Neki će ljudi jednostavno otpasti
iz tvojeg života . . . Nema osuđivanja drugih već samo prosuđivanje.
Dobiva se sasvim druga percepcija - buktinja ljubavi. Ono što vam je
do prekjučer predstavljalo veliki problem sada će vam se činiti
smiješnim . .

Primjer. Stakalce

Dok ga gledamo čini nam se da je čisto, ali kad ga primaknemo svijeći
vidimo da je prljavo, kada ga primaknemo električnom svjetlu vidimo da
je još prljavije, a kada ga primaknemo suncu još je prljavije . . .

Duh nam uvijek može biti čišći i ljepši, uvijek idemo naprijed, nema
stagniranja . .

Čežnja za Bogom je najveća patnja.

Organ za molitvu je srce.

Kako probuditi srce?Zamislite pretilu osobu i njezinu srce. Ono kuca
ali teško. Treba maknuti naslage da bi srce kucalo u boljem i življem
ritmu.

Bio sam u Pleterju u Sloveniju u kartuzijanskom samostanu i tražio sam
poglavara da me nauči kontemplativnoj molitvi. Rekao mi je da hoće ali
da 10 god. moram sam tako moliti a tek onda to prenositi ljudima.
Poslušao sam ga i tek sam prije 2 god. grupama počeo govoriti o
kontemplativnoj molitvi. Možete si pogledati i film o životu u
kartuzijanskom samostanu, zove se "Veličanstvena tišina".

U kontemplativnoj molitvi misli ne rade. U meditativnoj molitvi
služili smo se mislima i maštom a u kontemplativnoj molitvi potrebno
je misli potpuno isključiti.

Pomoći ću vam kako da počnete moliti a dalje ćete vi sami . .

Udobno se smjestite. Ništa ne misliti. Zaustavi misli. Diši . . . u
ritmu disanja izgovaraj ime Isus . . .



Za Boga ne postoji vrijeme, postoji samo stanje.

Svijest može biti sveprožimajuća. Kažete moram prestati ovo, ono . .
.Ne morate. Prihvatite svoje demone. Dođite vražići moji:-). Prozrite
vaše demone. Shvatite i posvjestite si koliko vam štete . . .

"Oče oprosti im jer ne znaju što čine" . . . Dosada niste znali . . .

Nemojte donositi odluke na brzinu. Pustite . .

Ozdravljenje.

Postoji trenutno ozdravljenje i postupno ozdravljenje.

Primjer iz Lukina Evanđelja (Lk 18,35) - trenutno ozdravljenje

Primjer iz Ivanovog Evanđelja (Iv 9,1) - postupno ozdravljenje

Post.

Svrha posta treba biti duhovna nakana, npr. Ljubav, djela ljubavi,
milosrđe, molitva . .

Kad si zadnji put rekao/la: Volim te, sretan/a sam što te imam, poznajem . .

Ljubav se ne podrazumijeva, ona se treba izražavati.

Riječi imaju moć, u stanju se preobraziti, liječiti . . .

Ljudi danas krivo poste. Neće jesti meso a najedu se bakalara, lososa
. . potpuno krivo.

Neki uopće ne jedu. Svrha posta nije odmoći organizmu, već pomoći.
Post može biti i trčanje, zdraviji život, nešto što u nama izaziva
borbu i na koncu promjenu.

Duhovna nakana posta može biti: npr. Spasiti obitelj, nečije
obraćenje, za mir u svijetu . .

Tamo gdje si najslabiji postom podebljaj!

Molitva i post - snaga

Nedjeljno čitanje 15.02.2009.

(Mk 1, 40) O gubavcu.

U Isusovo vrijeme, najveće onečišćenje bila je guba nekog rabina.
Povežite riječ guba i gubno. Danas je toliko pogubnih govora/riječi,
pogubnih misli, djela . .

Isus ima vlast dotaknuti gubavca i očistiti ga. Predaj Isusu svoju
gubu, svoju sramotu . . On svoj prst želi staviti u svaku bolest,
Njemu se nijedna bolest duše ili tijela ne gadi . .

Nedjelja je dan sunca.

Pobožnost klanjanja pred Presvetim Oltarskim sakramentom.

Ljudi kad se vrate s ljetovanja dobivaju komplimente poput: Jao što
imaš lijepu boju, baš dobro izgledaš . .

Tako i oni koji se sunčaju ispred Isusa poprimaju Njegovu boju.

Pročitajte knjigu o redovnici Briege McKenna - "Čudesa se događaju";
dobila je na Klanjanju puno milosti i darova od Gospodina.

--
Sve mogu u Onome koji me jača! Fil 4, 13
Blago siromasima duhom: njihovo je kraljevstvo nebesko! Mat 5, 3


19.4.09

Božansko milosrđe





ISUSE, UZDAM SE U TE
Uvod o Faustini i molitvi Milosrdnom Isusu
Faustina je iz Poljske. Proglašena je blaženom 1993., a svetom 2000.
Ovu molitvu Isus uči Faustinu kako bi približio ljude svom MILOSRĐU

‘’Duše koje mole krunicu Božanskog Milosrđa, bit će u svojem životu uključene u moje milosrđe, napose u smrtnom času’’
Sv. Faustina Kowalska & krunica Božanskog milosrđa
Isus Faustini:
Obećavam da se duša koja bude štovala ovu sliku –
neće izgubiti.

Već na ovom svijetu obećavam joj pobjedu nad neprijateljima,
Posebno pak u smrtnom času.
Ja, Gospodin, štiti ću je kao svoju čast.
Zrake na slici označuju KRV I VODU koje potekoše iz dubine
mojega milosrđa,
u času kad je moje umiruće srce na Križu bilo kopljem probodeno.’’
Isus… Faustini…: (o blagdanu Božanskog Milosrđa, prve nedjelje poslije Uskrsa)
‘’Kćeri moja, govori cijelome svijetu o mojem milosrđu.

Ja želim da blagdan božanskoga milosrđa bude utočište svih duša, poglavito svih grješnika. Tog dana izlit će se punina mojega milosrđa.
Ja ću izliti čitavo more milosti na duše koje se budu približile tom izvoru.
Tko god e tog dana ispovjedi i pričesti dobit će potpun oprost od grijeha i kazna za grijehe.

Neka se nitko ne boji pristupit k meni, makar njegovi grijesi bili najopakiji.
Želim da se blagdan mojega milosrđa svečano proslavi na prvu nedjelju nakon Uskrsa.’’
O širiteljima štovanja Božjeg milosrđa:
‘’Duše koje šire štovanje mog milosrđa štitit ću cijeloga života kao što majka štiti svoje dijete, a na smrtnome času bit ću im Spasitelj a ne sudac.

U tom zadnjem času nema druge zaštite osim mojega Milosrđa.
Sretne li duše koja je već za života bila uronjena u moje milosrđe, jer je neće stići pravda.’’
Želiš li milosrđe ili pravdu?
‘’Prije nego dođem kao pravedan sudac, otvorit ću širom vrata svoga milosrđa.
Tko pak ne želi proći kroz vrata milosrđa morat će proći kroz vrata pravde.’’

Milosrđem…zadobij MIR…
‘’Čovječanstvo neće naći mira tako dugo dok se s posvemašnjim pouzdanjem ne obrati na moje milosrđe.
Kaži bolesnom čovječanstvu da se mora uteći mojemu milosrdnome srcu i ja ću ga obdariti mirom.’’
Obećanje umirućima:
‘’Ako se ova krunica bude molila kod nekog umirućega, ublažit će se gnjev Božji,

A beskrajno milosrđe zagrlit će dušu umirućega, primjenjujući na nju bolne patnje svojega Božanskoga sina.’’

KRUNICA na čast BOŽANSKOG MILOSRĐA
Moli se na običnoj krunici ovako:
Na prva tri zrna moli se: Oče naš Zdravomarijo Vjerovanje
Na velika zrnca: VJEČNI OČE, Prikazujemo Ti Tijelo i krv, Dušu i božanstvo Tvojega preljubljenoga Sina, Gospodina našega Isusa Krista Kao zadovoljštinu Za svoje grijehe I grijehe cijeloga svijeta.
Na mala zrnca: Po pregorkoj muci Njegovoj Smiluj se nama i cijelome svijetu
Na kraju krunice (3 puta): Sveti Bože, sveti jaki Bože, sveti besmrtni Bože, Smiluj se nama i cijelome svijetu!
Budi i ti širitelj
Božanskog milosrđa
Pa ovo proslijedi i drugima
ISUSE, UZDAM SE U TE!
http://magnifikat.blog.hr

17.4.09

Čovjek



Čovjek jednom prošaputa Bogu: “Bože reci mi nešto”.

U tom trenutku ševa zapjeva…
…ali čovjek to nije čuo.
Stoga čovjek uzviknu: “Bože reci mi nešto”, i grmljavina se prolomi nebom… …ali čovjek to nije primijetio.
Osvrne se čovjek oko sebe i reče: “Bože dopusti mi da te vidim”.
Sjajna zvijezda zasja…
…ali čovjek to nije vidio.
I poviče čovjek: “Bože pokaži mi čudo!”.
I život se rodi…
…ali čovjek to ne opazi.
Već razočaran proplaka: “Samo me dotakni i znat ću da si tu”.
Zbog toga Bog spusti ruku i dotače čovjeka… …ali on samo otrese leptira i nastavi.
I ne shvati čovjek da je Bog u malim, svakodnevnim stvarima oko nas, u roditeljima, prijateljima, pijesku i vjetru, napokon…


Prijatelj je vaša trpeza i vaše ognjište.
Jer dolazite k njemu gladni
i tražite od njega spokoja.
I kad on šuti, vaše srce ne prestaje osluškivati njegovo srce.
I neka vaše najbolje bude za prijatelja.
I ako mora upoznati vašu oseku, neka upozna i vašu plimu.
Potražite ga uvijek da oživite vrijeme.

I neka u slatkoći prijateljstva bude smijeha,
i bude radosti.
Jer u sitnicama srce nalazi svoje jutro i okrepljuje se.
H. Gibran




Ne traži Boga mišlju, u praznini

U kojoj se misao, tamna sjenka, gubi

Uza te Bog je, uvijek u blizini

U stvarima oko tebe, u zvuku i muku

Bog ti je uvijek najbliži od svega

Diraš ga rukom, gledaš ga u boji neba

Bog ti se smiješi iz jednog dragog lica

I plaši te iz svake stvari: nema tajne

Ne pružaj miso u praznu daljinu

Uza te Bog je. otvori sva čula:

Na tebe svjetlost s ljetnog neba pljušti

Bog oko tebe sja treperi miriše i šušti

A.B. Šimić


Očekuj neočekivano!
Imaj ugodan dan!

15.4.09

Nije ništa izustio






“Tlačili su Ga i mučili, a ipak nije ništa izustio; stavljen je u okove kao janje i predan krvniku, i kao ovci skinuše Mu vunu, a ipak nije ništa izustio.”



Dan kada je Isus stajao sam, osjećajući kameno srce čovjeka, znao je da to svojom smrču ispravlja, I ostavlja svoj blaženi mir.




Uništili su izdajnički Njegovu riječ, vezali su Ga okrutnim užem, podrugljivo Ga nazvavši kraljem, ali Isus je nosio svoj mir.




Pljuvali su Mu u lice, vukli su Ga od mjesta do mjesta, natovarili su na Njega sramotu, ali Isus je nosio svoj mir.





Prijatelju, možeš li još dugo živjeti sa srdžbom, koju si nazivao opravdanom, i zamjeriti toliki prezir sa velikom patnjom …jer tvoj Spasitelj je nosio mir.



Dopustio im je da Ga obaspu najgorim uvredama, ipak je zadržao snagu smirenosti.
I nema značajnijeg dijela Biblije od onog gdje Spasitelj nije izustio ništa, niti riječi čovjeku koji ga je omalovažavao, i kojem se mogao baciti pod noge moleći za milost. Niti jednom riječju ga nije osudio.
Božje ponizno sveto janje!




Duboku je tišinu ostavio Bog nama u korist, i održava naš mir; duboka tišina bdije sa svog izvora i ustraje u tome, kroji put mudrosti s puno pažnje, i Bog će providjeti, i svu okrutnost zamesti svojom nepresušnom i iskrenom ljubavi.




Koliko često izgubimo Božju prisutnost skrivajući se iza lažnih ciljeva, zanemarujući njegove svete planove.




Jesi li li patio zbog nepravde, jesi li bio krivo osuđen, neshvaćen, ili potlačen?
Stavi to u njegove ruke
Ne budi osvetoljubiv, prijatelju Ostavi Bogu da dodjeljuje pravdu kao što je pisano: “Na meni je da sudim; Ja ću naplatiti grijehe” rekao je Gospodin Ne daj se zavesti zlom, pobjedi ga dobrim.

13.4.09

Kutija






Početak priče ide daleko u prošlost, kada je neki muškarac kaznio svoju petogodišnju kćerkicu, jer je izgubila neku vrlo dragocjenu stvar, a novca je u onom vremenu bilo vrlo malo.
Bilo je blagdansko vrijeme. Slijedećeg jutra je djevojčica donjela mali poklon i rekla:

“Tata, to je za tebe”

Tati je bilo vrlo neugodno, ali kada je otvorio kutiju i vidio, da unutra nema ničega, jako se naljutio.

Kćerkicu je prekorio: “Zar ne znaš, ako nešto pokloniš, očekuje se, da se u kutiji nešto i nađe?”

Djevojčica ga je žalosno pogledala i suznim očima rekla: “Tata, ali nije prazna. Do vrha sam je napunila poljupcima samo za tebe”

Tata je bio ganut. Kleknuo je pred kćerkicu, jako je zagrlio i zamolio za oprost.

Do kraja života čuvao je tu kutiju pored kreveta i uvijek, kada se osjećao izgubljeno i očajno, otvorio ju i iz nje uzeo 1 nevidjivi poljubac i sjetio se ljubavi, koju je kćerka spremila unutra.

Svatko od nas ima kutiju punu poljubaca i ljubavi, koju nam poklanjaju prijatelji, djeca, Bog… Ne postoje važnije stvari, koje bi mogli dobiti. Prijatelji su anđeli, koji nas dignu s dna, kada imamo poteškoće i podsjete nas na to, kako se leti. Svim prijateljima svijeta, koji si žele dobro… … Lijep i ugodan dan i veseli blagdani

12.4.09

Radute se narodi...Isus je uskrsnuo!!!!!!!!!!!



Uskrs - Naša vjera u Uskrsloga temelji se na doživljajima povijesnih svjedoka
Za evanđelje imamo Ivanov izvještaj o otkriću Isusova praznoga , groba.Na Magdaleninu vijest da je netko "uzeo Gospodina iz groba", Petar i voljeni učenik trče na uskrsno jutro, ugledaju grob prazan i uredno složene plahte u koje je Raspeti bio umotan prilikom sprovoda. Dok se Petar čudi, voljeni učenik "vidje i povjerova".

U prvim stoljećima Crkve danje mise na Uskrs nije ni bilo. Svi su sudjelovali u bogoslužju vazmenog bdjenja i nije bilo potrebno novo liturgijsko slavlje otajstva uskrsnuća.

Kad je u srednjem vijeku vazmeno bdjenje prebačeno na Veliku subotu dopodne, a ponestalo odraslih kandidata na krštenje, uvedena je danja misa na Uskrs kako bi većina vjernika, bez obzira da li je sudjelovala na obredima Velike subote, doživjela Uskrs.

U sve tri liturgijske godine čitanja na danjoj misi Uskrsa su ista. Za prvo čitanje imamo dio Petrova govora u kući Rimljanina Kornelija u Cezareji koji se zanimao za Isusov pokret, jer je već bio povjerovao u Boga Biblije.

Petar iznosi kratko Isusovo javno djelovanje, smrt u Jeruzalemu i naširoko dokazuje da je On uskrsnuo, iako se ukazivao, samo odabranim svjedocima (Dj 10, 34.37-43). Za drugo čitanje ponuđene su dvije mogućnosti: u prvom, uzetom iz Kol, Pavao podsjeća krštenike da su suuskrsli s Kristom; u drugom, uzetom iz 1 Kor, zove nas Apostol na dosljedno i svetkovanje, jer je "žrtvovan naš Vazam Krist".

Za evanđelje imamo Ivanov izvještaj o otkriću Isusova praznoga , groba. Na Magdaleninu vijest da je netko "uzeo Gospodina iz groba", Petar i voljeni učenik trče na uskrsno jutro, ugledaju grob prazan i uredno složene plahte u koje je Raspeti bio umotan prilikom sprovoda. Dok se Petar čudi, voljeni učenik "vidje i povjerova". Tako nas ova misa vodi na izvore naše vjere u Uskrsloga. i Crkva ju je primila od povijesnih svjedoka Isusovih, ali je; svjesna kako zbog okolnosti da nisu svi stanovnici Palestine

U misnim molitvama ispovijedamo vjeru da nas je Bog kao Crkvu obnovio vazmenim otajstvima i ističemo da radosno prinosimo žrtvu kojom se Crkva Božja nanovo rada i hrani.

Bog ga uskrisi i dade mu da se očituje predodređenim svjedocima (Dj 10, 34.37-43)

Za Luku kao autora Djela apostolskih, koji je obraćeni poganski intelektualac, Petrov nastup u Kornelijevoj kući svečani je početak misijskog djelovanja prve Crkve medu poganima. Inicijativa nije došla od apostola, nego od samog Kornelija. On je bio "pobožan i bogobojazan" (10, 2), tj. jedan od stranaca koji su povjerovali u Boga

Biblije, ali još nije postao prozelit; nije potpuno prihvatio i obredne propise židovstva.

Čuo je za Isusov pokret pa je poslao vojnike po Petra, koji se upravo nalazio u Jopi u obilasku kršćana židovskog podrijetla. Dolazak dobronamjernih pogana Petar je razumio kao Božji znak da treba ući u pogansku kuću, makar i prekršio židovske propise o ritualnoj čistoći. U našem odlomku nedostaje prva rečenica Petrova govora u kojoj on ističe da Bog nije pristran, nego hoće da se iz svakog naroda spašavaju oni koji ga se boje. Njegov je govor sažetak misionarskog nastupa pred onima koji već

vjeruju u Boga jedinoga, a takvi su bili bogobojazni pogani i Židovi.

Njima ne treba dokazivati da postoji samo jedan Bog. Petar ne spominje Isusovo djetinjstvo, nego samo krštenje na Jordanu za kojega je Isus bio "pomazan Duhom" poput starozavjetnih proroka. To znači da je mesijansko djelovanje obavljao jačan i prosvijetljivan Duhom Očevim. Petar sažima Isusov trogodišnji ministerij: "Prošao je zemljom čineći dobro i ozdravljajući..." To znači da su za vjeru Crkve bitna i djela, a ne samo nauk Isusov. O smrti Isusovoj slušateljima iz Palestine misionari nisu morali

puno govoriti jer je to bila poznata i dobro razglašena činjenica. Petar je ovdje kratko spominje. Uskrsnuće je trebalo podrobnije izlagati. Ovdje Petar ističe da je Bog uskrisio Isusa. Tako je govorio i na Duhove (Dj 2, 32.36).

U našem odlomku Petar dodaje: "Dade mu da se očituje -ne svemu narodu, nego svjedocima od Boga predodređenima - nama koji smo s njime zajedno jeli i pili pošto uskrsnu od mrtvih" (r. 40-41). U ovom dijelu govora kaže da je Isus "uskrsnuo". Apostoli su upotrebljavali oba načina naviještanja uskrsnog otajstva: Bog je Isusa uskrisio i Isus je uskrsnuo. Ne samo da je Raspeti snagom Božjom uskrišen nego je i postavljen "uz suca živih i mrtvih". Nije se vratio u još jedan zemaljski život. Bog ga je uskrsnućem proslavio te kao prvog čovjeka uzeo u svoje intimno božansko društvo.

Dao mu je dostojanstvo suca živih i mrtvih, i to suca koji može izbavljati od krivnje i spašavati od vječne kazne. Sudsko svojstvo Isusovo spasenjska je sposobnost i uloga.

Iz ovoga izlazi da cjelovita vjera u Uskrsloga prihvaća ne samo činjenicu tjelesnog uskrsnuća Raspetoga nego i proslavu, ulazak u eshatonsko stanje koje se tiče svih ljudi kroz povijest. Uskrišeni može davati život ako mu se Ijudi vjerom i krstom

pridružuju. Petrov govor naišao je na pozitivan odjek u Kornelijevoj kući jer su Kornelije i njegovi ukućani prihvatili vjeru i krstili se.

Žrtvovana je Pasha naša, Krist (1 Kor 5, 6-8)

Ovaj odlomak stoji u odsjeku Prve Korinćanima u kojem Pavao ispravlja moralna zastranjenja među kršćanima Korinta. Mnogi Korinćani shvatili su magijski krštenje kao pridruženje Kristu i Crkvi koje stoji, bez obzira kako krštenik živi na području osobnog ćudoreda. U neposrednom kontekstu riječ je o krštenom Korinćanu koji je nakon očeve smrti nastavio živjeti s maćehom kao da su bračni par.

Među Židovima i poganima onog vremena to se smatralo sramotnim prijestupom, i Pavao je naredio da se takav isključi od bogoslužja zajedniee dok se ne popravi. Korinćanima, koji su mislili da moralni ispadi pojedinih krštenika ne škode zajednici, Pavao poručuje u ovom odlomku da "malo kvasca ukvasa sve tijesto". Zatim poziva sve krštenike na duhovnu obnovu, vjerojatno zato što je ovu poslanicu pisao neposredno pred Pashu, koju se spremao proslaviti s kršćanima Efeza. Dok Židovi po grčkim gradovima budu slavili svoju Pashu, kršćani će o tom židovskom blagdanu slaviti novu Pashu jer je "već žrtvovana Pasha naša, Krist".

Ovo je novi, popravljeni prijevod Dude-Fućaka, i tko ima novo izdanje nedjeljnog lekcionara, opazit će promjenu u odnosu na stariji prijevod istog lekcionara. Ovo je najstariji pisani tekst o Uskrsu kao kršćanskoj Pashi. Ono što Židovi slave Pashom - izlazak iz ropstva, sklapanje saveza s Bogom Isusovi sljedbenici slave Uskrsom. O svakoj židovskoj Pashi domaćini prinose pashalno janje i zatim ga sa svojom obitelji jedu na obrednoj pashalnoj gozbi. Kršćanska Pasha - Krist Gospodin - već je žrtvovana.

Svake godine kršćani proslavljuju Uskrs kao blagdan povratka na svoje izvore, jer je od uskrsnog jutra sve počelo. Da bi dostojno slavili svoju Pashu, kršćani trebaju skinuti stari kvasac zloće i pakosti i služiti se "beskvasnim kruhovima", koji su duhovna čistoća i evanđeoska istina.

Vidje i povjerova (Iv 20, 1-9)

Prema četvrtom evanđelju, na uskrsno jutro došla je na grob Isusov samo Magdalena. Ostali evanđelisti spominju više žena. Razlog je što Ivan voli tipske uloge, gdje pojedinac stoji za određenu grupu ljudi: Nikodem je tip službenog židovstva, Samarijanka tip grešnika kojima Isus čita savjest i nudi oproštenje, Ivan pod križem tip svih Isusovih sljedbenika koji se osjećaju ljubljeni od Učitelja.

Magdalena je tip svih žena koje su iz Galileje pratile Isusa pošto ih je on sam pripustio u uži krug svojih učenica (usp. Lk 8, 1-3). Ona dolazi na grob da oplakuje mrtvog Učitelja i prijatelja. Kad otkrije da je grob prazan, trči Šimunu Petru i drugom učeniku: "Uzeše Gospodina iz groba i ne znamo gdje ga staviše!" Naziv "Gospodin" u njezinu izvještaju pomalo nagoviješta novo dostojanstvo Raspetoga, iako ona još to ne zna. "Gospodin" je ne samo naziv poštovanja za jedincatog Učitelja nego i znak vjere u spasotvornu moć proslavljenog Krista. Ona govori samo Šimunu i učeniku kojega je Isus ljubio, a koji je bio pod križem.

U Ivanovoj Crkvi nitko ne može govoriti o Isusovim odredbama ako ignorira Šimunovu ulogu. Iako voljeni učenik brže trči i prvi dolazi na grob, on čeka da Šimun ustanovi kako je grob prazan. Time voljeni učenik i njegova zajednica poštuju prvenstvo Petra, koji je službeni svjedok Uskrsloga u samoj Crkvi pred svijetom. U r. 7. napomena o uredno smotanom ubrusu i povojima daje naslutiti da tijelo Raspetoga nije na brzinu ukradeno ili preneseno na drugo mjesto. To je nagovještaj da se dogodilo nešto plansko. Za Šimuna je rečeno da "ude u grob", ali se evanđelist ustručava reći da još nije povjerovao. Njegov je oprez Crkvi dokaz ozbiljnosti. Nije

sitnica propovijedati da Raspetoga više nema u grobu i da su ga vidjeli živoga odabrani svjedoci. Voljeni učenik "vidje i povjerova".

Ivanova Crkva primila je od njega svjedočanstvo o Raspetome koji živi i život daje (usp. Iv 20, 22 - "dahne u njih", dade im Duha životvorca!). Ivanova Crkva ponosna je na svog Utemeljitelja koji nije završio mučeničkom smrću kao Šimun niti je bio prvak u zboru Dvanaestorice. Ipak je svojom vjerom u proslavljenoga Gospodina sabrao crkvenu zajednicu koja nam je sačuvala i predala građu četvrtog evanđelja, triju

Ivanovih poslanica i Otkrivenja. Napomena "vidje i povjerova" tiče se na ovoj misi i svakoga od nas.

Mi danas "vidimo" Crkvu koja živi od prvog uskrsnoga jutra, sabire se oko uskrslog Krista svakog prvog dana u tjednu i vjeruje da Uskrsli ostaje prisutan u njoj - po

evanđelju koje se u misnom slavlju naviješta, po posvećenim darovima kruha i vina, pa zaređenim predstojnicima, po sabranoj zajednici krštenika. Danas želimo dublje gledati i vjerovati.

KTA/KNI

SVIMA VAM DRAGI VJERNICI , ŽELIM MIROM , RADOŠĆU I NADOM
S R E T A N U S K R S





9.4.09

KRIŽNI PUT-KORIZMA



I.
Oče sveti. sačuvaj ih u svom imenu... Posveti ih u istini!” (Iv 17) I. Mene su sudili i osudili. Neizbježno je da i ti budeš suđen, čak i kad nisi kriv. To ti je saznanje: na ljude se nikad ne možeš potpuno osloniti. Ali, ne boj se! Ta osuda, to su tvoja vrata k meni!

II.
Mogao sam reći: nevin sam, zašto bih trpio? Križ ti je svaki trenutak života... Možeš ga prihvatiti ili odbaciti. Tvoja snaga nije u bježanju – križu možeš poći ususret! Sad znaš gdje ćeš me naći!

III.
Ja sam Bog, a ipak padam pod križem, nemoćan i prezren. I ti doživljavaš pad. Bojiš se i boriš kako bi ispao dobar. Na Zemlji ne možeš biti drukčiji. Pad nije kraj! Imaj hrabrosti pasti. Ja ću te podići i bit ćemo skupa pobjednici nad padovima i grijesima!

IV.
To je križ - pogledati u oči najdražem biću kad te svi ismijavaju! I ti ražalostiš prijatelje i one koji te vole. To te razdire. Prihvati da smiješ razočarati i ljubljenu osobu. Tada ćeš susresti mene i moju Majku!

V.
Kad sam očekivao pomoć iz ljubavi, jednog čovjeka su prisilili da mi pomogne! Slab si i iscrpljen. Trebaš pomoć, a ljudi su te prezreli i ostavili, čak i tvoji najbliži! Kad te svi napuste, kad nemaš nikoga, uzmi svoj križ i pođi za mnom. Susrest ćemo se!

VI.Imao sam samo svoju patnju i muku. I dao sam joj to: okrvavljeno lice utisnuto na rupcu! Kad ti ljudi čine dobro, osjećaš zahvalnost, a nemaš čime uzvratiti. Dopusti da smiješ ostati dužan. Nauči primati bez trgovačkog duha. To su vrata k meni!

VII.
Svi su očekivali da ću biti jak, a onda sam ponovno pao. Kad prvi put padneš još imaš izgovor. Ali, kad si drugi put poražen, zaista ništa ne vrijediš! Prihvati to i priznaj poraz tijela. Okreni se k meni i prepoznaj me u svojem križu. To je pobjeda duha!

VIII.
Žene je obuzela žalost. Iako izranjen i u bolima, tješio sam ih. Nijedna bol nije tragična. Ne dopusti da te obuzme sljepoća i tvrdoća srca! Umjesto samosažaljenja, radije tješi one kojima je još teže. Tu te čekam ja, da se na mene osloniš!

IX.
Kad su svi mislili kako ne mogu dalje, ustao sam, uzeo svoj križ i iznio ga na Golgotu. U času potpune nemoći, potpunog poraza, očajavaš. Čemu to? Ustani, uzmi svoj križ i ponesi ga do vrha životne Golgote! Može se i kad svi misle kako nije moguće, jer Ja sam s tobom!

X.
Dopustio sam da se zloća pakla na meni potpuno iskali... judi ti otimaju i najintimnije. Bogu daruj sve. Otac nebeski će ti dati novu haljinu, obući će te u savršenu nevinost. Uzmi taj križ i naći ćeš me brzo!

XI.
Kad te jednom prikuju na križ, on ostaje tvoja sudbina do smrti. Uzalud se trudiš kako bi se oslobodio. Ne boj se! Napusti tu uzaludnu bitku i dođi k meni. Što se prije prestaneš opirati, prije ćeš me susresti!

XII.
Smrt. Odlazim sa Zemlje. Ali ću živjeti, neću umrijeti! Ti misliš kako je smrt kraj, zato se bojiš... Dok ne prihvatiš taj križ, bit će ti muka. Smrt ćeš pobijediti tek kad ju prihvatiš! Shvati, u smrti ćeš me naći!

XIII.
S križa su me skinuli tek kad sam umro. Možda ćeš i ti umrijeti u beznađu i sramoti. Tek poslije smrti će te slaviti. Hrabrost je: sijati da bi drugi želi! Ali, imaj vjeru! Tada ću ti doći u susret!

XIV.
Moji prijatelji su mi iskazali počast, stavivši moje tijelo u grob. Još se bojiš leći u grob svoje sebičnosti i oholosti. Još se opireš umiranju svoga života. To ti smeta da budeš svjetlo! Ne boj se! Ja sam prešao taj put i čekam te. Ja ću preobraziti tvoj život! Uskrsna zora je na pomolu!

8.4.09

Posljednja večera i Sveto trodnevlje





Kad je došao "njegov čas" da položi život kao otkupninu za sve ljude, Isus je želio posljednji put blagovati sa svojim učenicima. Značajno je da se to zbilo u ozračju vazmenih blagdana, tj. u vrijeme kad su Izraelci blagovali beskvasne hljebove i vazmeno janje, čime su slavili spomen-čin oslobođenja iz egipatskog ropstva i prijelaz preko Crvenog mora u Obećanu zemlju. Slavili su tako Boga i ujedno ga molili da se uvijek sjeća svoga saveza i obećanja Izabranom narodu. Najstariji zapis o ustanovljenju euharistije je onaj koji nam donosi sv. Pavao u Prvoj poslanici Korinćanima:
"Gospodin Isus one noći u kojoj bijaše izdan uze kruh te zahvali, razlomi ga i reče: 'Ovo je tijelo moje koje je za vas. Ovo činite na moju uspomenu !' Isto tako uze i kalež, poslije večere, te reče: 'Ovaj je kalež Novi savez u mojoj krvi. Ovo činite, svaki put kad ga pijete, na moju uspomenu !' " ( 1 Kor 11, 23–25)

Te riječi i čini, koje apostoli nisu više nikada zaboravili, dospjele su i do nas, po Crkvi koja ih ponavlja u svakoj svetoj Misi. Već smo spomenuli da sv. Ivan evanđelist donosi Isusov oproštajni govor prigodom Posljednje večere. U njemu je osobito naglašeno jedinstvo između Isusa i Oca. odnosno Isusa i učenika. Upravo po
Euharistiji očituje se i gradi to zajedništvo i jedinstvo između vjernika i Gospodina.

Sveto trodnevlje - Vrhunac liturgijske godine

U svagdanjem govoru naviknuli smo u sveto trodnevlje ubrajati četvrtak, petak i subotu Velikog tjedna.

Međutim, večernja misa Velikog četvrtka u liturgiji je predvečerje sutrašnjeg dana, jer su kod Židova veliki blagdani počinjali večer uoči blagdana.

Misom Večere Gospodnje počinje sveto trodnevlje i nastavlja se liturgijom Velikog petka, vazmenog bdjenja, danje mise na Uskrs. Završava službeno Večernjom uskrsnog dana.

U Općim načelima o liturgijskoj godini stoji: "Vazmeno trodnevlje Gospodnje muke i uskrsnuća ističe se kao sjajni vrhunac čitave liturgijske godine: Krist je naime djelo ljudskog otkupljenja i savršene proslave Boga izvršio poglavito svojim vazmenim otajstvom, kada je svojom smrću uništio našu smrt i svojim uskrsnućem obnovio naš život.

Zato svetkovina Vazma ima u liturgijskoj godini ono dostojanstvo što ga u tjednu ima dan Gospodnji" (br. 18).

Čini se da su stari hrvatski pisci Uskrs nazvali Vazmom zato što su taj naziv izveli iz grčke riječi "azima", koja doslovno znači "beskvasni kruh" a skraćeno se upotrebljavala za glavni židovski blagdan Pashu kojoj je Krist dao novi sadržaj svojom smrću i uskrsnućem.

Uskrs je najstarija i konstitutivna svetkovina kršćanske zajednice. Od slavljenja Uskrsa kao spomena na Isusovu smrt i uskrsnuće sabrala se Crkva kao uskrsni narod koji ima svoju Pashu, drukčiju od židovske. Vazmeno bdjenje sv. Augustin nazvao je "majkom svih bdjenja" ili vigilija.

Time je htio reći da svi kršćanski blagdani i svetkovine imaju izvor i sadržaj u vazmenom otajstvu, jer su ostali blagdani Kristovi, Marijini i svetački slavljenje pojedinih događaja Kristova spasenja koje je u pashalnom otajstvu vrhunski dogođeno i ponuđeno.

Svece slavimo zato što su na svoj način proslavili Krista raspetog i uskrslog pa se u liturgijskim molitvama nikada ne obraćamo svecima izravno, nego Bogu koji je u njima nešto učinio po Kristu Gospodinu našemu.

Vrijeme korizme počelo je Pepelnicom i završava pred misu Večere Gospodnje na Veliki četvrtak. Iako na Veliki petak više razmatramo muku Kristovu ,a u vazmenoj noći otajstvo uskrsnuća, u liturgiji se uvijek vežu u nerazdvojnu cjelinu muka i uskrsnuće.

To posebno vidimo iz svećenikove molitve na završetku pričesnog obreda Velikog petka: "Svemogući vječni Bože! Ti si nas obnovio velikim djelom svoga milosrđa, blaženom smrću i uskrsnućem Isusa Krista: čuvaj u nama njegove plodove, i primanjem tog otajstva daj nam snage da ti vjerno služimo."

Slavimo muku Kristovu nadajući se uskrsnuću s njime!

KTA/KNI

6.4.09

Tri stvari u životu


Tri stvari u životu, koje jednom kada odu, nikad se ne vraćaju

1. Vrijeme
2. Riječi
3. Prilika



Tri stvari u životu, koje mogu uništiti osobu

1. Ljutnja
2. Ponos
3. Izostanak opraštanja


Tri stvari u životu, koje ne bi smio izgubiti -


1. Nadu
2. Mir
3. Poštenje


Tri stvari u životu, koje su najvrednije -

1. Ljubav

2. Obitelj i prijatelji
3. Ljubaznost


Tri stvari u životu, koje nikada nisu izvjesne -

1. Sreća
2. Uspjeh

3. Dreams



Tri stvari u životu, koje čine osobu -

1. Odanost
2. Iskrenost

3. Ustrajan rad



Tri stvari u životu, koje su uistinu stalne -

Otac - Sin - Duh Sveti


Ja molim Gospodina da te blagoslovi, kada danas molim za Tebe;
da te vodi i štiti na Tvom putu.
Božja ljubav je uvijek s Tobom, Božja obećanja su istinita.
I kada Bogu daš sve svoje pouzdanje,
Ti znaš da će se Bog pobrinuti za Tebe!




Ljetovanje 2019 u Hrvatskoj, otok Krapanj

Otok Krapanj najniži je i najmanji naseljeni otok na Jadranu. Najviša mu nadmorska visina ne prelazi 1,25 m. Udaljen je od kop...